forex trading logo
Banner

Banner
Home Aktualno Novosti DSŽ Kukurikavci, lustrirali istinsku oporbu
Kukurikavci, lustrirali istinsku oporbu PDF Print E-mail
Written by dsz   
Tuesday, 17 February 2015 21:11


Hrvatski sabor je u petak, 13.veljače,2015. godine izglasao, još jedan sramotni zakon kojim se pokušava zacementirati hrvatska politička scena, zapravo ostavljanje na toj sceni samo SDP-a i HDZ-a sa njihovim satelitima.
Po svim objektivnim kriterijima i mjerilima, najnesposobnija Vlada RH od osamostaljenja Hrvatske do danas je predložila, a Hrvatski sabor usvojio Zakon o izmjenama i dopunama zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, kojim zakonom je izvršena eliminacija, odnosno lustracija gotovo svih izvanparlamentarnih stranaka i eventualnih novih političkih snaga i nepodobnih nezavisnih kandidata. 
I dok su javnost zabavljali sa tobožnjim unapređenjem demokratičnosti izbornog sustava uvođenjem jednog preferncijalnog glasa s 10% cenzusa, u nizu drugih članaka se nastojalo eliminirati odnosno lustrirati istinske politčke suparnike.
Uvođenje odredbe da je za pravovaljanost prijedloga liste izborne jedinice za izbor zastupnika u Sabor potrebno prikupiti najmanje 1500 potpisa birača i lakonsko obrazloženje da tko ne može skupiti 1500 potpisa ne treba ići na izbore, zapravo je prikrivanje pravog cilja i namjere ovog zakona.


Jer, ne radi se tu samo o 1500 potpisa, već se radi o najmanje 15000 potpisa koje treba prikupiti ako se politička stranka želi kandidirati u svih deset izbornih jedinica u RH. Ako se k tome pridoda još bar 10% koje je potrebno skupiti zbog mogućnosti da je dio potpisa nevažeći, onda se tu radi o najmanje 16000 potpisa.
Kako nije jednostavno skupiti tolike potpise u bezobrazno kratkom roku od 15 dana, vidjelo se na proteklim predsjedničkim izborima na kojima je tek jedan kandidat iza kojega nije stajalo više političkih stranaka skupio nešto više od potrebnih 10000 potpisa.
Pa, ako i maknemo ovu činjenicu da je iznimno teško u tako kratkom roku prikupiti 15000 potpisa, ostaje jedan ključni faktor koji onemogućava prikupljanje ovako veliki broj potpisa, a to je financiranje prikupljanja potpisa.
Naime, za prikupljanje potpisa potrebno je zatražiti dozvole za postavljanje štanodova i platiti štandove na kojim se prikupljaju potpisi 15 dana, tako da admistrativne takse i troškovi štandova za ovoliki broj potpisa koštaju cca od 30000 do 40000 kuna.
I tu je ključ svega, jer parlamentarne stranke finaciraju svoje troškove iz državnog proračuna, a izvanparlamentarne stranke i nezavisni kandidati bi to trebale iz vlastitih džepova. To je zapravo temelj za ocjenu ustavnosti ove odredbe, jer ako su sve stranke dužne prikupiti potpise, onda se za to mora osigurati i novac iz državnog proračuna svima, a ne samo parlamentarnim strankama ili svima dati besplatne štandove za prikupljanje potpisa.
Odredba, da se ne mogu kandidirati osobe koje su počinile teška kaznena djela, iako se načelno i može podržati, zbog totalnog šlamperaja u definiranju i očiglednom pokušaju eliminiranja trenutnih političkih protivnika, zapravo otvara prikrivenu mogućnost eliminiranja i predizbornog kaznenonog progona političkih protivnika na svim idućim izborima.
I ova odredba bi mogla biti ozbiljan  predmet ocjene ustavnosti.
Tu se nalazi i odredba koja predstavlja najobičniju farsu, tobožnje brige za ravnopravnost spolova, jer se na listi da bi bila pravovaljanja treba nalaziti najmanje 40% pripadnika oba spola. Naravno pametnjakovićima omogućava da kao i do sada podzastupljeni spol, a to su žene, stavi na takva mjesta na listi koja im ne omogućavaju prolazak u Sabor.
Da se htjela istinska ravnopravnost spolova, onda se trebalo utvrditi da se na listama osobe muškog i ženskog spola moraju stavljati naizmjenično.
Ovakvom nakaradnom definicijom ravnopravnosti spolova, zapravo je ograničeno pravo Demokratske stranke žena, da prema strukturi svoga članstva stavi na liste više od 60% kandidata ženskog spola, a ovo je jedina stranka uz eventualne časne iznimke koja je na svojim listama imala prosječno 70% žena, te na taj način bitno doprinosila poboljšanju statistike kandidata ženskog spola na izbornim listama u RH.
Ako se k tome pridoda i odredba kojom se uvodi umjesto odredive „jednakosti“ relativizirana i arbitrirajuća „pravičnost“ zastupljenosti sudionika u izborima u medijima, odnosno pokušaj ograničavanja zastupljenosti neparlamentarnih stranka i nezavisnih kandidata u medijima, onda je namjera „kukurikavaca“ kristalno jasna.
Sve ove odredbe koje su donijete radi eliminacije i lustracije istinskih političkih protivnika, toliko su bile bljutave i gadljive čak i „tzv parlamentarnoj političkoj oporbi,“/a koje im idu čak i u prilog/, da su morali napustiti Sabornicu i uputiti se prema saborskim toaletima, kako ne bi onečistili časnu Sabornicu.
Zbog, cilja, procedure, sadržaja i vremena donošenja ovog Zakona, Demokratska stranka žena će u interesu obrane demokracije, podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti više odredbi ovog Zakona, te zbog toga i zatražiti da se ovaj zakon u cijelosti stavi izvan snage.

Predsjednica DSŽ
Maja Marija Jelinčić

 

Last Updated on Tuesday, 17 February 2015 21:22
 

Add comment


Security code
Refresh


Banner

Powered by Joomla! / Biblija / AFA alge / Zagrepčani / Umjetnici / Knjige za djecu / 100% besplatni oglasnik / Portal za pisce / Portal za knjižničare / Portal za sve i svakoga